Suše se jabuke, kruške, šljive, marelice, trešnje, smokve, ribizli, borovnice i cvjetovi bazge za čaj.
Od povrća suše se samo mahune a u prehrambenoj industriji krumpir, cikla, poriluk i drugo povrće. Vrlo su ukusne.i prikladne za upotrebu suhe gljive.
Vrlo se često za domaću upotrebu prodaju sušeni razni začini, ljekovito bilje i sjemenke. Sušenjem se u voću sačuvaju aromatične tvari, voćne kiseline, mineralne tvari, šećer i nešto vitamina. Sušenjem se izgubi 80% vode i tako se smanji volumen za 80-90%. Time se spriječi razvijanje i razmnožavanje štetnih bakterija, posebno gljivica plijesni i gnjiljenja. Prskano voće treba u komadu dobro oprati prije sušenja. Pogrešno je mišljenje da se sušiti može i loše voće tj. nezrelo, crvljivo i nagnjilo. Što je voće kvalitetnije, bolje će se sačuvati, bit će mu veća hranjiva vrijednost i bolji okus.
Suši se na odgovarajućoj temperaturi, koja se kreće od 45-75 °C (318-348 K). Ako je temperatura niža i nestalna, sušenje traje predugo i voće napadne plijesan i gnjiljenje. Sušenje počinje na nižoj temperaturi; izuzetak je voće s košticama (npr. šljive) koje na visokoj temperaturi ispuca.
Za sušenje su najprikladnije drvene rešetke ili okviri s razapetim mrežama od nerđajuće žice, a manje je otporna napeta tanka i rijetka tkanina.
Rešetke postavimo jednu pored druge, ako sušimo na zraku, a jednu na drugu, ako sušimo na ploči štednjaka, u pećnici, u peći ili sušionici.
Voće se vrlo lijepo osuši ako ga nanižemo na konac, koji napnemo na zračnom mjestu ili uz toplu peć.
Za vrijeme sušenja voće zaštitimo od muha i drugih zagađivača.
Pri sušenju većih količina voća treba paziti i na njegovu boju. Zato narezano voće (jabuke, kruške) namačemo u slanoj vodi (2%). Još je bolja 0,05% otopina sumporne kiseline (najprikladniji je kalijev metabisulfat).
Koristi se i 2% limunska kiselina. Sva ta sredstva utječu na djelovanje enzima, koji mijenjaju boju voća. Miris po sumporu nestane kuhanjem.
Sušenje u pećnici ili na štednjaku
U pećnici ili na štednjaku složimo rešetke jednu na drugu.
Rešetke premještamo tako da nisu uvijek iste izložene višoj temperaturi te voće više puta promiješamo ili okrenemo.
Za sušenje na umjetnoj toplini prikladan je električni štednjak i obična krušna peć u kojoj se pekao kruh.
Veće količine voća sušimo u bezdimnim sušionicama, ponegdje i u električnim.
Sušenje na suncu ili zraku
Voće rasprostremo na rešetku i izložimo ga suncu da što prije ispari voda, zatim nastavimo sušiti u hladu, najbolje na vjetru i propuhu (ispod velikih nadstrešnica, u otvorenim trijemovima ili sjenicama).
Ako je loše vrijeme, sušenje na zraku treba prekinuti te nastaviti na umjetnoj toplini, da voće ne bi počelo plijesniti.
Voće je dovoljno suho ako je svaki plod elastičan i savitljiv. Ako ga prerežemo, iznutra je suh, bez vodenih kapljica. Suho voće čuvamo u vrećama od rijetkog platna. Još su bolje metalne kutije ili omoti od celofana, jer je voće u njima zaštićeno od prašine i zagađivača. Povremeno voće treba pregledati. Svako voće koje je na vlažnom zraku upilo vlagu ponovo se suši da se ne uplijesni.
Suho voće upotrijebimo sirovo ili kuhano. Uvijek ga treba oprati. Prije kuhanja oprano voće namočimo, ostavimo stajati preko noći a zatim ga u istoj vodi skuhamo.
Jabuke
Suše se oguljene i s korom. Kora se posebno suši i od nje se kuha čaj ili pravi ocat. Plodovima odstranimo sjemenke te ih narežemo na kolutove ili kriške. Da ne potamne, prije sušenja ih potopimo u limunom začinjenu vodu (ili 2% otopinu limunske kiseline). Pri tome postupku izluči se dio vitamina i mineralnih tvari iz voća. Kolutove ili kriške složimo na rešetke ili nanižemo na konac. Prezrele, kašaste jabuke nisu za sušenje. Manje su ukusne slatke jabuke. Najukusnije su kisele jabuke. Temperatura pri sušenju ne smije biti viša od 70 °C (343 K).
Kruške
Sušimo ih kao jabuke, najčešće s korom, a sitne plodove cijele. Ogulimo samo bolje stolne
vrste. Cijelim plodovima damo ljepši oblik ako ih stisnemo napola suhe.
Tvrde kruške prije sušenja raspolovimo i napola skuhamo u slatkoj vodi. Na 1 I vode
stavljamo 200-250 g šećera. Napola kuhane dobro posušimo i stavimo na rešetke.
Kruške »moštnice« prije sušenja ostavimo da omekšaju. Temperatura u početku ne smije
biti previsoka jer se mogu pojaviti mjehurići. Za vrijeme sušenja plodove više puta
okrenemo.
Šljive
Šljive za sušenje uberemo tek kad uz peteljku povenu. Složimo ih na rešetke s peteljkom prema gore. Početna temperatura treba da bude niska, 40-45 °C (313-318 K). Sušeći ih okrećemo. Kada se plodovi smežuraju, povisimo temperaturu na 65-70 °C (338-343 K). Napola suhim plodovima možemo istisnuti koštice.
Oguljene suhe šljive (prunele)
Ne prezrele i lijepe plodove ogulimo tankim nožem te složimo na rešetke. Stavimo ih u poseban sanduk u kojem ih sumporimo da posvijetle. Otvorimo vrata pri dnu sanduka i unutra gurnemo malo žara koji pospemo šačicom sumpora ili na nj stavimo sumpornu traku. Vrata zatvorimo i nakon 2-3 sata izvadimo rešetke sa šljivama i izložimo ih suncu. Iz napola suhih šljiva istisnemo koštice, pazeći da plodovi ostanu lijepi, a zatim ih rukom spljoštimo. Ako je vrijeme loše, šljive sušimo u peći ili na ploči štednjaka. Šljive ćemo brže oguliti ako ih uronimo u vruću vodu a zatim kožu odvojimo prstima. Na ovaj način oguljene šljive nisu tako lijepe i svijetle kao u prvom slučaju, iako su sumporene. Od 100 kg svježih šljiva dobije se oko 17 kg suhih. Vrlo su dobre za kompot a cijena im je visoka. Čuvamo ih u drvenim sandučićima. Vremenom dobiju šećernu prevlaku. Čuvaju se na suhom i zračnom mjestu.
Sušenje šipka
Oprane plodove obrišemo čistom krpom. Slažemo Ih na rešetke i stavimo u sjenu. Ako je vrijeme loše, sušimo na umjetnoj toplini. Suhe plodove spremimo u celofanske ili platnene vrećice. Čuvamo ih u suhoj prostoriji da se ne navlaže.
Od suhog šipka kuhamo odličan čaj. Prije kuhanja plodove narežemo ili istučemo drvenim batićem, da se iz njih izluči više vitamina. Čaj je zdrav i vrlo prijatna kiselkasta okusa.
Borovnice, bazga, brusnice
Zrele i probrane bobe rasprostremo u tankom sloju na drvene rešetke. Sušimo ih na zraku, u toploj peći ili električnoj sušionici. Temperatura ne smije biti viša od 60-65 °C (333-338 K). Više ih puta promiješamo da se ravnomjerno posuše. Spremimo ih u vrećice, staklenke ili u limene kutije i držimo na suhom mjestu.
Sušenje mahuna
Mladim, nježnim mahunama s nerazvijenim zrnima odstranimo niti, odrežemo im krajeve i operemo. Uronimo ih na nekoliko minuta u posoljenu vruću vodu, posušimo u čistoj krpi i složimo na drvenu rešetku.
Suhe mahune spremimo u vrećice od rijetke tkanine. Prije kuhanja ih operemo i namočimo preko noći. Skuhamo ih u istoj vodi. Upotrijebimo ih za salatu, umak, juhu itd. Po okusu vrlo su slične svježim mahunama.
Grašak u mahuni sušimo kao i grah, samo mora biti vrlo mlad.
Sušenje gljiva
Suše se samo zdrave i ne prestare gljive. Ne sušimo gljive koje imaju ispod klobuka mekan zeleni sloj, kao ni one koje su ubrane po ružnom vremenu. Ne peremo ih prije sušenja. Ostružemo ih nožićem i narežemo na listiće. Navučemo ih na konac i sušimo na zračnom i vjetrovitom mjestu. Možemo ih staviti i na drvene rešetke. Temperatura ne smije biti previsoka da ostanu bijele. Ako je sušenje presporo, počnu se kvariti. Dobro osušene gljive, koje prilikom premještanja šušte, čuvamo u platnenim vrećicama na suhom mjestu.
Sušenje začinskog bilja
Začinsko bilje koje želimo sušiti treba brati rano ujutro, jer tada sadrži najviše mirisnih tvari. Tako se suši mažuran, bosiljak, majčina dušica, šetrajka (čubar), metvica, krasuljica, matičnjak, ružmarin itd.
Bilje sušimo, ako je moguće, u sjeni, na laganom vjetru. Na suncu ispari previše eteričnih ulja. Objesimo ga ili rasprostremo na rešetke. Prije sušenja ubrano bilje dobro očistimo i, ako je potrebno, operemo. Trebamo odstraniti zemlju i pijesak. Suho začinsko bilje za domaću upotrebu čuvamo u nepropusno zatvorenim posudama.
Svežnje začinskog bilja čuvamo u zatvorenim celofanskim vrećicama. Na isti način sušimo i razne dijelove biljaka za čajeve, kao npr. lazarkinju, bazgin cvijet, kamilicu, kadulju, pelin, kantarion i dr. Piretar ne sušimo jer izgubi miris. Njegovo lišće stavimo u šećer. Na isti način spremamo i lazarkinju.